Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković zatražio je da se intenziviraju aktivnosti upisa djece u matične registre rođenih kako bi se onemogućilo stvaranje apatrida (lica bez državljanstva), jer prema informacijama iz kancelarije UNHCR-a, u Crnoj Gori boravi 516 djece bez ikakvog statusa. On traži da se dosledno primjenjuje važeće zakonodavstvo uz adekvatnu koordinaciju nadležnih organa u predmetima koji se odnose na djecu. Mališani koji nemaju državljanstvo ne mogu ostvarivati prava koja pripadaju njihovim vršnjacima.
– Zaštitniku su se obraćali roditelji ukazujući na probleme sa kojima se susreću vezano za ostvarivanje prava na lična dokumenta i regulisanje boravišnog statusa. Obraćanja su se uglavnom odnosila na poteškoće vezane s prijemom u crnogorsko državljanstvo djece, na nemogućnosti prijave prebivališta novorođenog djeteta, na ostvarivanje ličnih dokumenata za djecu, kao i zahtjeve za izdavanje dozvole za stalni boravak u Crnoj Gori i regulisanje statusa stranca u Crnoj Gori. Pomoć su tražili naši državljani, kao i lica iz grupacije raseljenih i interno raseljenih lica koja borave u Crnoj Gori – navodi ombudsman.
Prema informacijama iz kancelarije UNHCR-a, u Crnoj Gori boravi 516 djece bez ikakvog statusa.
– Riječ je o djeci iz porodica koje duži period žive u Crnoj Gori ilegalno, neregulisanog boravka, a djeca su rođena u Crnoj Gori. Zapaža se da je izražen i prisutan problem regulisanja dozvole za stalni boravak u Crnoj Gori maloljetne djece roditelja koja su iz bivših jugoslovenskih republika, koja nijesu ostvarila status stranca sa stalnim nastanjenjem iz razloga neposjedovanja ličnih dokumenata iz zemlje porijekla – navodi se u izvještaju o radu zaštitnika.
U nekoliko slučajeva stranke su ukazivale na nemogućnost ostvarivanja prava na putnu ispravu za svoje dijete, zato što drugi roditelj nije saglasan s tim.
– Zaštitnik je zapazio da slučajevi kada se jedan roditelj protivi izdavanju putne isprave za dijete, nijesu rijetki i da se događa da dijete ne može da ide na ljekarske preglede u susjedne države, zajedničke odmore sa roditeljem, na sportska takmičenja i slično. Prema mišljenju Zaštitnika, ovakve situacije nijesu u najboljem interesu djeteta i mogu dovesti do povrede njegovih prava – ističe Baković.
On pojašnjava da kada roditeljsko pravo obavlja jedan od roditelja, zahtjev za izdavanje putne isprave, za dijete (do navršenih 18 godina) podnosi roditelj kojem je dijete povjereno na čuvanje ili vaspitanje, uz pisanu saglasnost drugog roditelja.
– Ukoliko se drugi roditelj protivi izdavanju putne isprave, odnosno putovanju u drugu državu, Ministarstvo unutrašnjih poslova, postupa na način utvrđen propisima o vršenju roditeljskog prava. Naime, ukoliko drugi roditelj ne želi dati saglasnost za izdavanje putne isprave za dijete, drugi roditelj ima mogućnost da kod nadležnog suda podnese tužbu za zaštitu prava djeteta. Ovu tužbu, saglasno Porodičnom zakonu, osim roditelja mogu podnijeti i: dijete, državni tužilac i organ starateljstva. Postupci su hitne prirode, u njima se primjenjuje istražno načelo, te sud može utvrđivati činjenice i kada nijesu sporne i istraživati činjenice koje stranke nijesu iznijele. U tom postupku, sud će nakon brižljive ocjene dokaza i sprovedenog postupka, cijeneći najbolji interes djeteta, donijeti odluku da li se djetetu može izvaditi putna isprava. Takođe, i organ starateljstva je ovlašćen da podnese tužbu za zaštitu prava djeteta. Međutim, Zaštitnik zapaža da organ starateljstva rijetko koristi ovo svoje zakonsko ovlašćenje, te da po automatizmu obavještava roditelje da oni mogu pokrenuti postupak – kaže ombudsman.M.S.

Traže zdravstvene kartone kojih nema

Ombudsman navodi da mu se obratio građanin iz Herceg Novog, pritužbom kojom je tražio pomoć u ime svog maloljetnog djeteta, ističući da nije postupano po njegovom zahtjevu za regulisanje prijema u crnogorsko državljanstvo njegove maloljetne kćerke koja je redovan đak osnovne i muzičke škole, jer nije u predviđenom roku dostavljena fotokopija zdravstvenog kartona, kao dokaz neprekidnog boravka u Crnoj Gori.
– Maloljetna djevojčica nema zdravstveni karton jer nije bila bolesna. Ministarstvo unutrašnjih poslova – Direktorata za građanska stanja i lične isprave Podgorica u izjašnjenju na navode iz pritužbe istaklo je da ne posjeduje zdravstveni karton. U dopunskom izjašnjenju, kojim je traženo jasno navođenje akta kojim se propisuje da stranka u postupku ostvarivanja crnogorskog državljanstva treba da dostavi dokaz – fotokopiju zdravstvenog kartona, ministarstvo je navelo da je u postupku došlo do novih činjenica, koje se mogu prihvatiti kao zakoniti i neprekidni boravak u Crnoj Gori. Maloljetnoj djevojčici je izdata garancija da će steći crnogorsko državljanstvo – navodi ombudsman.